Osiguravači bi se mogli suočiti sa štetama od katastrofa od 145 milijardi dolara u 2025.

Osigurani gubici od prirodnih katastrofa mogli bi ove godine porasti na 145 milijardi dolara. Ovo je cifra znatno iznad desetogodišnjeg prosjeka jer rast stanovništva, širenje urbanih područja i klimatske promjene zajedno povećavaju rizike, navodi se u izvještaju Swiss Re Instituta.

Jake grmljavine, poplave i šumski požari glavni su pokretači ovogodišnje procjene gubitaka. Brojka se zasniva na dugoročnom trendu rasta od 5% do 7% svake godine i uključuje oko 40 milijardi dolara gubitaka od šumskih požara u Los Angelesu.

Swiss Re je takođe upozorio da rizik od godina sa izrazito velikim gubicima raste. Takvi događaji, koji mogu rezultirati osiguranim gubicima od oko 300 milijardi dolara u jednoj godini, ne bi trebali biti smatrani anomalijom.

Kako prirodne katastrofe postaju sve češće, SAD snose najveći teret osiguranih gubitaka. U 2024. godini, Amerika je činila gotovo 80% ukupnog globalnog iznosa, sa gubicima koncentrisanim na Floridi, Teksasu, Kaliforniji, Louisiani i Coloradu. Razvoj događaja doveo je do porasta premija osiguranja. Na primjer, u Floridi, izloženoj uraganima, premije po domaćinstvu su sada dvostruko veće od nacionalnog prosjeka.

Iz Zurich Insurance navode da su ekstremni vremenski događaji doveli do ekonomskih gubitaka od oko 2 biliona dolara u posljednjoj deceniji i da će nastaviti da narušavaju „ekosisteme, poljoprivrednu produktivnost i ljudsko zdravlje“.

Predviđanja nisu optimistična

Osiguravači i reosiguravači su odgovorili podizanjem cijena u područjima visokog rizika, istovremeno tražeći nove izvore kapitala za jačanje svojih bilansa stanja. Za velike, jednokratne katastrofe, osiguravači prenose veći dio rizika na tržišta kapitala putem obveznica za katastrofe, brzorastućeg tržišta koje je posljednjih mjeseci zabilježilo rekordne nivoe izdavanja.

„Osiguranje ne prati rastuće gubitke, što dovodi do više nedovoljno osiguranih ili neosiguranih domaćinstava i kompanija“, saopštio je Zurich Insurance.

Finansijski nadzornici su zabrinuti zbog sistemskih posljedica. Evropska centralna banka i Evropski organ za osiguranje i profesionalne penzije nedavno su upozorili da će se jaz u osiguranju u Evropi, koji već iznosi 75%, vjerovatno povećati kako se kontinent bude zagrijavao.

Slična je priča širom svijeta. U posljednjih 30 godina, ukupni troškovi osiguranih gubitaka od prirodnih katastrofa rasli su brže od globalne ekonomije. Osigurani gubici su se udvostručujući u odnosu na globalni bruto domaći proizvod od 1994. godine, navode iz Zurich insurnace group.

Šta je rješenje?

Da bi se gubici ograničili, osiguravajuća industrija kaže da joj je potrebna fleksibilnost da smanji troškove osiguranja, a istovremeno nastavi prenositi rizik na druge dijelove finansijske ekonomije. Swiss Re kaže da, iako može biti skupo graditi nasipe, brane i brane za zaštitu od poplava, to je deset puta isplativije od obnove nakon katastrofe.

„Zato je važno da kapital raste u skladu s rastućim rizikom, kako bi industrija ispunila svoju ulogu za buduće vrhunske godine“, rekao je Jerome Haegeli, glavni ekonomist Swiss re grupe.

Izvor: Bloomberg