Potrebne jasnije informacije da bi se spriječila “iluzija osiguranja”

Evropska agencija za osiguranje i strukovno penzijsko osiguranje (EIOPA) objavila je analizu u kojoj naglašava važnost jasnijeg i potrošačima prilagođenijeg informisanja u vezi sa rizicima prirodnih katastrofa pokrivenih ugovorom o osiguranju. EIOPA-ina analiza dokumenata sa informacijama o proizvodu osiguranja i uslova osiguranja pokazuje da, iako mnogi osiguravači pokazuju dobre prakse u pružanju bitnih informacija, još uvijek ima prostora za poboljšanje kako bi potrošači mogli donositi odluke na osnovu informisanja.

Jaz u pokriću

Prirodne katastrofe širomm Evrope postaju sve češće i štetnije zbog klimatskih promjena. Time se neosigurana domaćinstva dovode u opasnost od značajnih gubitaka zbog ekstremnih vremenskih prilika. Istovremeno, statistike EIOPA-e pokazuju da je tek četvrtina šteta proizašlih iz prirodnih katastrofa bila osigurana posljednjih decenija.

Jaz u pokriću je posljedica toga što se dio firmi i domaćinstava odlučilo da neće sklopiti osiguranje od prirodnih katastrofa, čak i kada je ono dostupno. Nejasno pružanje informacija takođe doprinosi ovom jazu. Ovakve informacije potrošače navode da pogrešno pretpostave da su zaštićeni od rizika prirodnih katastrofa. Ovaj fenomen je poznat kao „iluzija osiguranja”.

Informisanje o proizvodima osiguranja

S obzirom na važnost tačnih informacija o opsegu pokrića, EIOPA je pokrenula analizu informacija o proizvodima osiguranja (IPID) i uslova osiguranja u osam evropskih zemalja.

Nalazi pokazuju brojne dobre prakse, ali i prostor za poboljšanje izraza i isključenja iz osiguranja

Nalazi potvrđuju da dobro implementirani IPID-i mogu koristiti potrošačima da bolje razumiju karakteristike ugovora o osiguranju. Uočene su dobre prakse koje potrošačima osiguravaju tačne i dovoljne informacije, a da ih pritom ne preopterećuju. To uključuje društva za osiguranje koja pružaju detaljnu klasifikaciju opasnosti od prirodnih katastrofa u uslovima osiguranja kako bi potrošačima olakšala razumijevanje.

EIOPA je takođe utvrdila da su neki od analiziranih IPID-a koristili nejasan, dvosmislen i nedosljedan jezik. Informatori su se previše oslanjali na zasebne dokumente (uslove osiguranja), što potrošačima otežava razumijevanje punog opsega pokrića i primjenjivih izuzeća. Definicije događaja prirodnih katastrofa među osiguravačima takođe se jako razlikuju ili su samo djelimično objašnjene. Neki IPID-i su, primjera radi, naznačili opštu pokrivenost za „poplavu”, ali su isključili sve poplave povezane sa padavinama bez izričitog isticanja navedenog. Opcije dodatnog pokrića ponekad nisu bile jasno predstavljene kao izborne. Time su potrošačii dobili pogrešan utisak da su rizici od prirodnih katastrofa automatski uključeni.

Ograničenja pokrivenosti, bila ona geografska, povezana sa učestalošću ili povezana sa vrstom opasnosti ili veličinom štete, takođe nisu uvijek jasno objavljena. Tako na primjer, neki proizvodi nude samo isplate za štetu od grada jednom svakih pet godina bez navođenja tog uslova u IPID-ima.

Izvor: Osiguranje.hr