Prirodne katastrofe slabo pokrivene osiguranjem

Od 1980. do 2020. ekonomski gubici uzrokovani prirodnim katastrofama u Sloveniji iznosili su ukupno 3,8 milijardi eura. Samo 43% tih šteta bilo je osigurano, što odgovara iznosu od 1,6 milijardi eura Ove brojke ukazuju na značajnu prazninu u osiguravajućem pokriću, pokazuju podaci slovenske Agencije za nadzor osiguranja (AZN).

Prema podacima EIOPA-e, prevalencija osiguranja od poplava u Sloveniji je ispod 25%. Prema AZN-u, dostupnost ostaje izazov, jer između 25 i 50% stanovništva ne može priuštiti osiguranje od poplava. “Ovaj jaz je posebno došao do izražaja prošle godine tokom prirodnih katastrofa velikih razmjera. Osiguravajuće pokriće pokazalo se nedovoljnim, pokrivajući samo oko 16% vrijednosti ekonomske štete. Ove okolnosti ukazuju na hitnu potrebu za strategijom povećanja rasprostranjenosti i pristupačnosti osiguranja u Sloveniji”, navodi se u članku objavljenom na web stranici AZN-a.

Rizik od prirodnih katastrofa sve veći

Trenutna situacija tim je važnija jer je 2023. godina označena kao najtoplija godina u posljednjih 176 godina, navodi Nacionalna uprava za procjenu i klimu. Prosječna temperatura porasla je za 1,18 °C u odnosu na 20. stoljeće i premašila je predindustrijski prosjek za 1,35 °C. To je doveo do porasta ekstremnih vremenskih događaja širom svijeta, što ukazuje na hitnu potrebu za učinkovitim rješenjima za takozvano NatCat (prirodne katastrofe, op. a.) osiguranje.

Za slovenske osiguravače 2023. godina bila je tržišna sa rekordno visokim NatCat štetama. Ukupno su bruto likvidirane štete iznosile 2.256 miliona eura, što je za 589 miliona eura ili 35,3% više u odnosu na 2022., kada su iznosile 1.667 miliona eura. Od tog više od pola milijarde povećanja rashoda za štete, najveći udio osiguranih imovinskih osiguranja, isplaćene štete su porasle za 213 miliona eura, najviše zbog ponovljenih prošlogodišnjih nevremena s tučom i poplavama u kolovozu.

Osiguravači moraju biti promoteri sigurnosti

Osiguranje bi trebalo preuzeti ulogu promoter stabilnosti, osiguravajući ključno pokriće za pojedince, kompanije i društvo od teških finansijskih gubitaka te ubrzavajući procese oporavka. Osiguranje promoviše dugoročno ekonomsko planiranje i ulaganja, te doprinosi sveukupnoj regionalnoj stabilnosti, posebno u područjima osjetljivim na klimatske rizike. Ipak. kada govorimo o ulozi osiguranja, važno je razumjeti odnos između (stroge) zakonske regulative i jake industrije osiguranja, naročito u odnosu na osiguranje od elementarnih nepogoda. Jaz u osiguranju, karakterističan udjelom neosiguranih ekonomskih gubitaka u katastrofalnim događajima, rezultat je niza činioca, uključujući ograničenu dostupnost tržišta, probleme priuštivosti i nedostatak svijesti osiguranika, navodi se u dokumentu koji je nedavno pripremio AZN.

Izvor: Osiguranje.hr