Ukupni ekonomski gubici od prirodnih i katastrofa izazvanih od strane čovjeka, iznose oko 140 milijardi dolara 2019, pokazuju prelimirnarni izvještaji Swiss Re-a. Poređenja radi prošle godine ovi gubici su iznosili su 176 milijardi dolara. Globalni osigurani gubici procjenjuju se na oko 56 milijardi dolara, što predstavlja pad u poređenju sa 93 milijarde dolara u 2018. godini i godišnjim prosjeka iz prethodnih 10 godina koji iznosi 75 milijardi dolara. Aktivnost tropskih ciklona u drugoj polovini 2019. povećala je ukupne gubitke osiguranja nakon relativno mirne prve polovine godine. Kao i proteklih godina, broj manjih i srednjih katastrofalnih događaja koji stvaraju gubitak (tzv. Sekundarne opasnosti) činio je više od 50% osiguranih gubitaka. U svijetu je više od 11 000 ljudi poginulo ili nestalo u katastrofalnim događajima 2019. godine.
Prirodne katastrofe činile su 133 milijarde dolara, od oko 140 milijardi dolara ovogodišnjih globalnih ekonomskih gubitaka. Preostalih 7 milijardi dolara došlo je od katastrofa koje je stvorio čovjek. Osigurani gubici od prirodnih katastrofa opali su na 50 milijardi dolara sa prošlogodišnjih 84 milijarde. Osigurani gubici od katastrofa uzrokovanih čovjekom smanjili su se na 6 milijardi dolara sa 9 milijardi iz 2018.
Gubici porasli zbog tropskih ciklona
Tropski cikloni su nanijeli devastaciju u različitim dijelovima svijeta. U prvoj polovini godine cikloni Idai i Kenneth u Mozambiku i susjednim zemljama, kao i ciklon Fani u Indiji ostavili su tragove uništenja na lokalne zajednice. Nažalost, događaji su odnijeli i oko 1400 žrtava. Osigurani odštetni zahtevi bili su vrlo niski s obzirom na nizak prodor osiguranja u regijama koja su bila ugrožena.
U drugoj polovini 2019. godine Bahame i Sjevernu Karolinu u SAD-u pogodio je uragan Dorian. On je uzrokovao osigurane gubitke od oko 4,5 milijardi dolara. Japan su u kratkom periodu pogodila dva razorna tajfuna. Sredinom septembra Tajfun Faksai pogodio je regiju Kanto, koja uključuje veliko područje Tokija. Ukupni osigurani gubici u ove dvije regije procjenjeni na oko 7 milijardi dolara. Ubrzo početkom oktobra, tajfun Hagibis pogodio je istu regiju, uzrokujući širenja štete širom Japana. Procjenjuje se da ukupni osigurani gubici od Hagibija iznose oko 8 milijardi dolara.
Nakon nekoliko godina bez većih katastrofalnih klimatskih događaja, iskustvo posljednje dvije godine potvrđuje da rizik od tajfuna ostaje veliki rizik za Japan. Posljedice tri velika tajfuna u 2018. godini Faksai, Hagibis i Džebi rezultirale su osiguranim štetama od blizu 13 milijardi dolara. Ovogodišnji tajfuni još više naglašavaju visoku izloženost urbanih regija u Japanu poplavama i tajfunskom vjetru, uprkos postojanju infrastrukture za ublažavanje posljedica. Iako se klimatske promjene ne mogu isključiti kao pojačavajući faktor rizika, sigurno je da posljednja tri događaja potvrđuju istorijski obrazac razornih tajfuna u Japanu.
Klimatske promjene uzimaju svoj danak
Ove su godine zabilježeni značajni toplotni udari i suše, sa novim temperaturnim maksimumima zabilježenim na nekoliko lokacija u svijetu, od Evrope do Australije. Razarajući požari pogodili su, između ostalih, Australiju, Indoneziju, SAD, Kanadu, područje Amazonije i Sibir.
Ponovo su u 2019. godini u mnogim regijama bile razorne poplave. Jake monsunske kiše dovele su do obilnih poplava u Indiji, Bangladešu i Nepalu. Jake poplave su ponovno zabilježene i u drugim regijama, uključujući Kinu, SAD, Evropu, Kanadu i Australiju. Oluja i grad nanijeli su štetu imovini, vozilima i poljoprivredi u mnogim dijelovima svijeta. Zajedno se procjenjuje da sekundarni rizici čine više od 50% ovogodišnjih globalnih osiguranih gubitaka od prirodnih katastrofa.
Sve ovo pokazuje da klimatske pormjene značajno utiču na posao osiguranja, što pokazuju istorijski podaci frekvenciji štetnih katastrofalnih događaja, kao i visini ekonomskih gubitaka koje nose. Iako se radi o padu u ukupnom iznosu ekonomskih gubitaka prouzrokovanim prirodnim katastrofama, gledajući desetogodišnje prosjeke i 2018. teško je očekivati da će se premijske stope za osiguranje od katastrofalnih rizika u narednoj godini snižavati.
Izvor: Swiss Re
