Osiguranje od elementarnih nepogoda u EU

Pri pomisli na elementarne nepogode ne bi se trebali pitati da li da se osiguramo, već da li smo odabrali dobru ponudu. Na ovaj način u Evropi misli više od 40% građana koji su osigurali svoju imovinu. Oni se vode parolom – ako vam je cijena osiguranja manja od potencijalne štete, onda nemate o čemu misliti. Međutim, u EIOPA smatraju da je zastupljenost osiguranja od elementarnih nepogoda nedovoljno. Tako je u istočnoj Evropi pocenat osiguranih je jednocifren. Recimo, procjena gubitaka od nepogoda prije nekoliko godina bila je 92 milijarde dolara, a troškovi koje su podnijeli osiguravači iznosili su svega trećinu, oko 37 milijardi, dok su ostalo neosigurani gubici. Izraženi nesklad ukazuje da je prosječna stopa rasta štete od katastrofa veća od prosječne stope rasta polisa osiguranja od elementarih nepogoda. Sa povećanjem nepogoda, koje rastu prosječno za po 6% svake godine, ne povećava se interes za osiguranje.

Francuska

Francuska ima model koji je uzor cijeloj Evropi, koji građanima garantuje adekvatnu zaštitu imovine, ali i kontrolu određivanja premije u slučaju štete od elementarnih nepogoda po šemi usvojenoj još 1982. Finansijska nadoknada takvih šteta garantovana je kombinacijom pokrivanja rizika od elementarnih nepogoda kroz obavezno osiguranje u polisama osiguranja od požara i polisama kaska motornih vozila i tri fonda koji se međusobno dopunjuju i pokrivaju sve vrste šteta bez obzira na to da li su prouzrokovane osigurljivim ili neosigurljivim rizikom. Recimo, štete koje nastanu iz osigurljivih nepogoda, oluja, grada, snega, mraza, pokrivene su privatnim osiguranjem bez obzira na to da li je zaključenje ugovora dobrovoljno ili obavezno i bez obzira na to da li je bilo koji od prirodnih rizika spomenut u polisi i uslovima osiguranja. Štete prouzrokovane na neobranim usjevima i zemljištu, osigurane su polisama koje pokrivaju štete uslijed grada i polisama kombinovanog osiguranja usjeva. U slučaju nepostojanja osiguranja, štete se pokrivaju iz Nacionalnog fonda za upravljanje poljoprivrednim rizicima.

Njihova priča počiva na solidarnosti i odgovornosti, izgrađena je na javno-privatnom partnerstvu, ima osiguranje i državno reosiguranje i državnu garanciju – zbog dugovječnosti. Pokriće je garantovano svima bez obzira na stepen izloženosti riziku, po pristupačnim cijenama. Osiguravajuće pokriće od elementarnih nepogoda je obavezno u svim polisama osiguranja imovine i nesreća.

Njemačka

Njemačka, na primjer, ima 11 vrsta osiguranja, a u Švajcarskoj ne možete biti vlasnik nekretnine, a da nemate osiguranje od nepogoda. Njemci za razne polise izdvajaju sve više novca – za domaćinstvo, životno osiguranje, automobil. Nakon nezapamćenih poplava u julu 2021. privatni koncerni, poput Allianza i Munich Re-a, nisu željeli govoriti o šteti koju će morati platiti, ali su mediji pisali o neto naplati od 250 miliona eura samo od Allianza, zatim 225 milijuna od Generalia, Axe 110 miliona, Zuricha 106, Talanxa 40 i tako redom.

EU ima i Fond solidarnosti koji je odlukom Europskog parlamenta izdvojio 720 miliona eura pomoći za sedam članica, uključujući Njemačku, koje su 2021. bile teško pogođene poplavama. U EU je zaštita ljudi, imovine, životne sredine i kulturnog nasljeđa prvenstveno nacionalna odgovornost, ali reaguje i unija koja promoviše prekograničnu saradnju. Zajedno izvode vježbe i okupljaju spasilačke timove i opremu koja se može brzo mobilizovati kada katastrofa zahvati bilo koju zemlju. Bitno im je razumjevanje rizika od katastrofa pa Evropska komisija redovno priprema preglede prirodnih rizika sa kojima se EU suočava. Recimo, uočen je trend rasta šumskih požara zbog čega je napravljen akcijski plan za prevenciju. Analizama su primjetili da koristi od ulaganja u prevenciju premašuju troškove. Mehanizam EU za civilnu zaštitu stoga osigurava jamstva državama i financira na stotine projekata.

Različite regulative zemalja EU

Međutim, reguliranje štete od elementarnih nepogoda je kompleksno i zavisi pojedinačno od svake vlade, osiguravajućih društava i drugih faktora. Pojavljuju se nove i intenzivnije katastrofe (primjer je teroristički napad u SAD 2001.) pa u različitim okolnostima osiguravači moraju uvoditi naprednije alate za upravljanje rizicima, moraju se prilagođavati, analizirati implikacije. Obavezno osiguranje od požara koje ima Francuska recimo ne postoji u Austriji, a Turskoj i Ruminiji je trebalo više od deset godina da dođe do 17 posto osiguranika. Zato stručnjaci smatraju da je jedinstvena polisa osiguranja prijeko potrebna. Bila bi pristupačna svima jer kada svi moraju je kupiti, cijena je znatno niža.

Plan Ujedinjenih nacija je i da u narednih pet godina svaka osoba na svijetu dobije pristup sustavu za rano upozoravanje o vremenskim ekstremima u cilju spasavanja ljudskih života i smanjenja ekonomske štete.

Izvor: Osiguranje.hr