Strategija koja je specijaliziranim investitorima donijela ogromne prinose sada se suočava sa ozbiljnim provjerama. Razlog za to je rast zabrinutosti da bi njena dinamika rizika i nagrade mogla biti iskrivljena u odnosu na neke emitente.
Obveznice katastrofe, koje izdaju osiguravači, reosiguravači i vlade u potrazi za dodatnim slojem pokrića u slučaju katastrofa, investitorima donose dvocifrene prinose. U međuvremenu, emitenti su vidjeli da njihovi troškovi rastu.
Žalbe su se pojavile u julu, nakon što se pokazalo da obveznice katastrofalna Jamajke nije aktivirana razaranjem koje je izazvao uragan Beryl. Iako je cijelo karipsko ostrvo službeno proglašeno područjem katastrofe, pažljivo kalibrirani uslovi obveznice značili su da su njegovi vlasnici bili zaštićeni od gubitaka. U tom slučaju, odlučeno je da precizan nivo vazdušnog pritiska potreban za isplatu nije postignut.
Ulagači postigli značajne prinose
Za ulagače u obveznice katastrofa ishod na Jamajci podupire privlačnost strategije koja je privukla neke od najbistrijih umova u finansijama. Oni trenutno ostvaruju prosječan prinos od oko 15% dok su 2023. ostvarili 20%. Sa druge strane to je pokrenulo tešku debatu.
Šefovi karipskih vlada unutar grupe poznate kao Caricom nedavno su razgovarali o finansijskim posljedicama Beryl-a. Ovog mjeseca grupa je saopštila da će tražiti “provjeru” obveznica i drugih vrijednosnih papira povezanih sa osiguranjem. Time se želi postići da ministri finansija bliže pogledaju koja tržišta bi vlade trebale izabrati, a koja bi trebale izbjegavati.
“Svjesni smo da na kraju dana investitori moraju ostvariti povrat”, rekao je u intervjuu Jwala Rambarran, bivši guverner centralne banke Trinidada i Tobaga. “Ali u isto vrijeme, pravednost i pravičnost govore da ne može biti sve vrijeme da investitori ostvaruju povrat. To je jednosmjerna ulica.”
Državna obveznica za katastrofe vrijedna 150 miliona dolara, koju je dogovorila Svjetska banka i kupili privatni investitori, izdata je ove godine kako bi zamijenila obveznicu iz 2021. Nova obveznica košta vladu 60% više po jedinici pokrića, što odražava povećani rizik uzrokovan klimatskim promjenama, kao i veće troškove reosiguranja, kaže Conor Meenan, stručnjak za finansiranje rizika u londonskom Centru za zaštitu od katastrofa.
Šta su obveznice katastrofa?
Obveznice katastrofa omogućavaju emitentima da prenesu dio svog rizika na tržišta kapitala. Prodaja instrumenata je u posljednje vrijeme porasla, a faktori uključujući klimatske promjene, gustinu naseljenosti i inflaciju doprinose njihovoj privlačnosti. Investitori se suočavaju sa potencijalno značajnim gubicima ako se aktivira obveznica, ali mogu generisati povrate koji su bolji na tržištu ako se ne dogodi unaprijed definisana katastrofa.
Za tržište obveznica katastrofa od 47 milijardi dolara, Beryl je pokazao ranu pobjedu za investitore koji su se snašli kroz sezonu uragana za koju se očekuje da će biti neobično aktivna. Plenum Investments AG sa sjedištem u Cirihu, jedan od privatnih kupaca obveznica Jamajke za katastrofe, rekao je da ga je privukla prilika da se diverzifikuje dalje od američkog tržišta. “Takođe nam se sviđa parametarska struktura okidača, koja minimizuje neizvjesnost nakon događaja”, rekao je Plenum u odgovoru na pitanja e-poštom.
Emitenti koji se okreću obveznicama katastrofa dobijaju vrlo specifičnu vrstu pokrića čiji uslovi treba da budu jasni svim zainteresovanim stranama, navodi Svetska banka.
Obveznice kastrofa su “za događaje u repu”, što predstavlja rijetke katastrofe izvan norme, rekao je Michael Bennett, šef sektora za derivate i strukturirane finansije u trezoru Svjetske banke.
Zašto nije došlo do isplate odštete Jamajci?
U slučaju Jamajke, Beryl je za malo propustila da postigne parametar koji bi doveo do isplate obveznice. Očitavanje pritiska je “bilo za jedan ili dva milibara previsoko u jednoj ili dvije zone”, rekao je Robert Muir-Wood, glavni istraživač za rješenja osiguranja u Moody’su. “Bio je to vrlo blizu.”
Rambarran, bivši centralni bankar Trinidada i Tobaga, nedavno je koautor izvještaja Vulnerable Twenty Group koji predstavlja zemlje koje su među najizloženijim klimatskim promjenama na svijetu. Grupa navodi da je vrijeme za reviziju pokretača koji određuju da li će ulagač obveznica katastrofe biti pozvan da pokrije gubitke. Grupa brine da zahvaljujući vještom finansijskom inženjeringu takvi pokretači postaju sve uski i rigidniji.
U slučaju obveznice Jamajke, investitori su bili zaštićeni, jer su uslovi za pokretanje isplate “teški i specifični”, navodi se u izvještaju. “Ova rigidnost štiti investitore, ali ostavlja Jamajku ranjivom na katastrofalni rizik.”
Uslovi obeznica katastrofa biće sve rigidiji
Prema analitičarima koji prate tržište, malo je vjerovatno da će parametri koji određuju isplate cat-obveznica postati mekši u budućnosti.
“Očekujemo da će obveznice katastorfa prilagoditi kriterije pokretanja za isplatu tako da pokriju samo najteže vrste oluja”, rekli su stratezi Morgan Stanleya, uključujući Carolyn L Campbell. “Današnje parametarske granice mogle bi postati preuobičajene za 10 godina. Obveznie katastrofa u budućnosti će vjerovatno pokrivati samo one najrjeđe, najštetnije oluje, s referentnim okvirom koji se stalno razvija.”
Sara Jane Ahmed, izvršna direktorica i finansijska savjetnica grupe V20 i vodeći autor izvještaja, kaže da je “jasno da nam je potrebno mnogo više pouzdanih i pravovremenih pokretača finansijske zaštite”.
“Razočaravajući ishod isplate obveznice Jamajke podvlači potrebu da Svjetska banka ponovo procijeni korisnost ovog složenog i skupog finansijskog instrumenta, pa čak i da Jamajka možda ponovo pregovara o uslovima svoje obveznice katastrofa”, zaključuje se u izvještaju.
Češće isplate povlači visoku cijenu obveznce
Međutim, prema Svjetskoj banci, dizajniranje obveznica katastrofa sa nižim pragom aktiviranja samo bi povećalo cijenu.
“Ako želite da se ove obveznice češće isplaćuju, biće vam naplaćene veće premije”, rekao je George Richardson, direktor tržišta kapitala i investicija u trezoru Svjetske banke. “Postoji kompromis koji treba razmotriti.”
Osim Jamajke, investitori su bili pošteđeni gubitaka na obveznicama katatrofa u Meksiku i Teksasu, koje je također pogodio Beryl. Međutim, drugi oblici osiguranja od katastrofe su se isplatili. Caribean Catastrophe Risk Insurance Facility, ili CCRIF, isplatio je Grenadi rekordnih 44 miliona dolara zbog uništenja pod uticajem Beryl tornada. CCRIF je takođe isporučio manje isplate drugim karipskim zemljama, uključujući Jamajku.
Ahmed iz grupe V20 kaže da “dok razvojni partneri razmišljaju o svojoj ulozi u ovoj klimatskoj krizi, dio toga je zaista težak pogled na neke od ovih proizvoda.” I onda “smišljajući kako da ih učinimo poštenim”, rekla je.

