Koliko su rizična zanimanja u pojedinim privrednim granama

Nesreće na radu i njihova učestalost su često tema kada govorimo o riziku zanimanja i zaštiti na radu. Rizik zanimanja se posmatra objektivne okolnosti na radnom mjestu, obučenost zaposlenih, sprovedene mjere zaštete na radu u skladu sa zakonskom regulativom i sl.

Povrede na radu ponekad znaju da budu i fatalne, pa se shodno tome često vrše istraživanja kako stopa smrtnosti na radnom mjestu varira od države do države, i među sektorima u privredi. Tako recimo među države koje imaju zabilježenu nultu stopu smrtnih slučajeva na radu ubraja se Island. Isladn od 2008. za zemlju koja ima najmanje briga po ovom pitanju. U ovu grupu ubrajaju se i Malta i San Marino.

Ujedinjeno Kraljevstvo je rangirana na devetom mjestu kao najmanje opasna zemlja, sa stopom smrtnosti od 0,83. Francuska, koja je poznata po strogoj primjeni zakona o zdravlju i sigurnosti, ima nešto višu prosječnu stopu smrtnosti na radnom mjestu od 2,55 u svim industrijama.

Sa druge strane, u države sa najvećom stopom smrtnosti na radnom mjestu ubrajaju se: Butan sa 32, zatim Istoćni Timor i Nepal sa 29, a nakon toga Laos i Papua i Nova Gvineja sa 28 smrtnih slučajeva na 100.000 zaposlenih.

Budući da je rizik od nastupa nesrećnog slučaja na radu nešto sa čim se kako zaposleni, tako i poslodavci suočavaju tokom svojih redovnih radnih aktivnostu, da bismo približili koliko je važno osiguranje zaposlenih, predstavićemo istraživanje Airnite-a.

Ribolov globalno najrizičnije zanimanje

Od svih privrednih aktivnosti obuhvaćenih istraživanjem Airnitea, ribolov je imao najveću prosječnu stopu smrtnosti na globalnom nivou od 15,96 na 100 hiljada zaposlenih. Ovaj sektor je označen kao najopasniji u Kanadi, u kojoj je imao stopu smrtnosti od 27,32 na 100.000 zaposlenih. Pitanja sigurnosti na poslovima ribolova uključuju nepredvidive vremenske uslove, otvorene vode i rad na velikim visinama. Globalno gledano, ribolov je prikazan kao najrizičnije zanimanje, tj nalazi se na vrhu liste u najvećem broju država.

Nakon toga slijedi industrija rudarstva sa 14,09 smrtnih slučajeva na 100.000 zaposlenih. U skladu sa ovim podacima, rudarstvo je ocijenjeno kao najopasnija industrija u 21% posmatranih zemalja, uključujući Uzbekistan, Švedsku i Španiju.

Nakon rudarstva slijedi poljoprivreda sa stopom smrtnosti na radnom mjestu od 11,26 smrnih slučajeva na 100.000 zaposlenih.

Građevinarstvo i elektroenergetika

Građevinarstvo, se izdvojilo kao četvrti najopasniji sektor. Ono ima globalnu prosječnu stopu smrtnosti od 10,24, s najvišom stopom u Republici Moldaviji od 44,7. Snabdijevanje električnom energijom, gasom i vodom zaokružilo je pet najrizičnijih industrija. Globalna stopom smrtnosti u ovim privrednim granama iznosi 9,88. Najveća stopa smrtnosti u ovom segmentu privrede zabilježena je u Makau, čak 83,33 smrtna slučaja na 100.000 zaposlenih.

Airnite-ovo istraživanje je pokazalo da je građevinarstvo ujedno i najrizičnija industrija u Sjedinjenim Američkim Državama, kada se uzmu u obzir broj smrtnih slučajeva na radu u ovoj privrednoj grani na 100 hiljada stanovnika.

Najmanje rizična zanimanja

Usluge administracije i podrške, koje uključuju manje rizična zanimanja, kao što su administratori, operateri call-centra i putničke agencije, navedeni su kao deseti najopasniji sektor. Svjetska prosječna stopa smrtnosti za ovu industriju bila je 3,29.

Aktivnosti domaćinstava kao poslodavaca, koja obuhvataju zanimanja ​​spremačice, vaspitača i kuvara, imale su stopu smrtnosti od 0,33, najnižu među sektorima. Ova industrija je imala najveću stopu smrtnosti od 10,04, u Finskoj. Ovaj segment je ocijenjen kao namjmanje rizičan od svih.

Istraživanje takođe ističe deset najopasnijih zemalja za rad u uslužnoj industriji, što uključuje korisničku podršku, zdravstvenu zaštitu i transportne usluge. Prosječna globalna stopa smrtnosti za ovaj sektor bila je 2,61.

Istraživanje pokazuje da Azerbejdžan ima najviše smrtnih slučajeva na radnom mjestu u uslužnom sektoru, sa 58 slučajeva na 100.000 zaposlenih. Slijed Kirgistan stopam smrtnosti od 33,5 na 100.000 zaposlenih. Uporedbe radi, Velika Britanija je imala stopu smrtnosti od 0,13 na 100.000 zaposlenih u ovom sektoru.

Opreznost, pravilna primjena propisa iz oblasti zaštite na radu i stručnost i obučenost zaposlenih svešće rizik od fatalnih posljedica povrede na radu na minimum. Ipak, rizik uvijek ostaje prisutan. Iz tog razloga, jako je važno da zaposleni budu adekvatno osigurani u skladu sa onim što propisuje zakonska regulativa, a da poslodavci pored svoje zakonske obaveze budu svjesni i svoje društvene odgovornosti.