Godine 2023. prirodne katastrofe rezultirale su ekonomskim gubicima od 280 milijardi USD. Od toga je 108 milijardi USD (40%) pokriveno osiguranjem, što je iznad prethodnog desetogodišnjeg prosjeka od 89 milijardi USD.
Potres u Turskoj i Siriji bio je najveća humanitarna katastrofa godine, odnijevši blizu 58.000 života. Sa osiguranim gubicima od 6,2 milijarde USD, to je ujedno bio i najskuplji događaj u industriji. Uprkos tome, uz nizsku penetraciju osiguranja u pogođenoj regiji, 90% svih šteta na imovini bilo je neosigurano.
U odnosu na BDP, procjenjuje se da se teret osiguranja od katastrofa više nego udvostručio u posljednjih 30 godina. Ekstrapolirajući našu procijenjenu dugoročnu stopu trenda od 5-7%, procjenjujemo da bi se današnje opterećenje moglo udvostručiti tokom sljedeće dekade, navodi Swiss Re.
Do sada je uticaj klimatskih promjena na gubitke bio mali. Međutim, kako se klima mijenja, čini se da će doprinos sve češćih i oštrih vremenskih događaja u gubicima rasti u budućnosti.
Glavni pokretač akumulacije osiguranih šteta u 2023. bila je učestalost događaja. Prošle godine dogodile su se 142 katastrofe koje su uzrokovale osigurane gubitke, što je novi rekord. Najbrže rastuća kategorija katastrofa su “događaji srednje težine”, koji se definišu kao događaji koji uzrokuju gubitke od 1-5 milijardi USD. Zbog učestalosti događaja, godišnji globalni osigurani gubici (prilagođeni inflaciji) od više od 100 milijardi USD postali su standard. To je čak i u odsutnosti velikog događaja sa vršnim gubitkom kao što je tropski ciklon koji može povući višestruke gubitke, naročito kada oluja pogodi urbano područje visoke koncentracije stanovništva i vrijednosti imovine.
Izvor: Swiss Re
