Prosječne godišnje štete od katastrofa preko 120 milijardi dolara

Na prosječnoj godišnjoj osnovi, očekuje se da će osigurani gubici koji proizlaze iz ekstremnih vremenskih nepogoda dostići oko 123 milijarde dolara na globalnom nivou. Tokom proteklih 10 godina, godišnji prosjek stvarnih gubitaka bio je 74 milijarde dolara.

Najveći pokretači rasta šteta u slučaju katastrofe u posljednjih nekoliko godina bili su povećanje vrijednosti imovine i rast troškova popravke, kaže Bill Churney, predsjednik Verisk Extreme Event Solutions.

“Oba su predstavljena kontinuiranom izgradnjom u područjima visoke opasnosti, kao i visokim nivoom inflacije koji povećava troškove popravke i obnove”, rekao je Churney u saopštenju. „Iz tog razloga, važno je da osiguravači redovno procjenjuju svoju izloženost, posebno u najugroženijim urbanim i priobalnim područjima. Ažuriranje vrijednosti zamjene imovine koje se koriste u modeliranju katastrofe i drugim procesima pomaže da se osigura informiraniji pogled na rizik.”

Veća izloženost riziku

Prema Verisk-u, rast broja i vrijednosti izloženih nekretnina ima veći uticaj na vrijednost šteta u katastrofama nego klimatske promjene.

Međutim, Verisk je izvijestio da klimatske promjene povećavaju u rast šteta nastalih kao posljedica katastrofe. Za opasnosti kao što su šumski požari, poplave, suše i porast nivoa mora, efekti su jasniji i mogu biti direktno vezani za promjene temperature i hidrološke cikluse.

Trenutni petogodišnji period stvarnih šteta dolazi nakon 10-godišnjeg perioda u kojem je u SAD-u izbila “uraganska suša”. Iako je u SAD-u bilo nekoliko uragana od 2017, nije bilo nijednog velikog štetnog događaja koji premašuje 50 milijardi dolara šteta.

Iako nijedan događaj nije premašio 50 milijardi dolara gubitaka, sekundarne opasnosti, poput šumskih požara i jakih oluja, uzrokuju više štete. Verisk izvještava da su jake oluje, na primjer, sve više doprinosile globalnim prosječnim štetama tokom posljednjih pet godina. Oluje praćene grmljavinom i obilnim padavinama su sada najveća opasnost koja doprinosi globalnim modeliranim prosječnim godišnjim štetama.

“Obračun šteta od ovih opasnosti trebalo bi da bude standardna praksa za reosiguravače, jer oni čine veći udio u ukupnim godišnjim štetama, zbog kombinacije češćih događaja i vrijednijih nekretnina u riziku”, navodi se u izvještaju.

Izvor: PropertyCasuality360.com