Osigurane štete od prirodnih katastrofa preko 140 milijardi dolara

Prema podacima reosiguravajućeg giganta Munich Re, prirodne katastrofe su rezultirale gubitkom u industriji osiguranja od 140 milijardi dolara u 2024. U odnosu na podatak iz 2023. godine to je više od 30%, pri čemu su osigurani gubici znatno veći od prosjeka prilagođenih inflaciji u proteklih 10 i 30 godina.

Osigurani gubici u 2024. godini bili su treća najskuplja godina od 1980. godine, saopštio je reosiguravač. Ova brojka je veća od slične prognoze koju je Swiss Re dao početkom decembra, koji je procijenio da će osigurani gubici od prirodnih katastrofa premašiti 135 milijardi dolara u 2024. godini.

Štaviše, ukupni gubici koji proizlaze iz događaja prirodnih katastrofa, uključujući i one koji nisu pokriveni osiguranjem, iznosili su 320 milijardi dolara u 2024. godini, u odnosu na 268 milijardi dolara u 2023. godini.

Rekordi u štetama sve češći

„Jedan rekord za drugim – posljedice su razorne. Razorne sile klimatskih promjena postaju sve očiglednije, što potvrđuje i nauka. Društva se moraju pripremiti za teže vremenske katastrofe. Shodno tome, Munich Re proširuje i prilagođava svoje modele rizika kako bi se suočio s ovim dešavanjima. To nam omogućava da održimo, pa čak i proširimo, naš značajan kapacitet rizika, pomažući u smanjenju jaza u zaštiti. U svojoj srži, osiguranje određuje cijenu rizika, što dodatno potiče prevenciju“, komentirao je Thomas Blunck, član Upravnog odbora Munich Re.

Nadalje, reosiguratelj je istakao kako su uragani Helene i Milton, koji su u brzom slijedu pogodili Sjedinjene Američke Države u septembru, odnosno oktobru, proglašeni najrazornijim katastrofama 2024. godine.

U stvari, Milton je proizveo najveće osigurane gubitke godine, ukupno 25 milijardi dolara, uprkos činjenici da je za dlaku promašio metropolitansko područje Tampe kada je stigao do kopna početkom oktobra.

Milton je također izazvao olujni udar na jugozapadu Floride, koji je uzrokovao značajnu štetu od vjetra širom države, što je na kraju dovelo do ukupnog gubitka od 38 milijardi dolara.

Zemljotres u Japanu

Osim toga, treća najskuplja prirodna katastrofa 2024. godine po ukupnim gubicima bio je zemljotres koji je pogodio Japan na Novu godinu, a koji je potresao zapadnu obalu zemlje u blizini rijetko naseljenog poluotoka Noto magnitudom 7,5 stepeni.

Zemljotres je srušio mnoge zgrade, a hiljade ljudi je sedmicama ostalo bez struje i vode. Ukupni gubici procijenjeni su na 15 milijardi dolara, a osigurani gubici ukupno su iznosili oko 2,5 milijarde dolara.

Sjeverna Amerika, Evropa…

Sa geografske perspektive, Sjeverna Amerika (uključujući Centralnu Ameriku i Karibe) ponovo je prijavila najveći udio globalnih gubitaka od prirodnih katastrofa i veći udio nego inače (oko 60% ukupnih gubitaka, 10-godišnji prosjek 54%). Ukupno su gubici iznosili oko 190 milijardi dolara u 2024. godini, od čega je oko 108 milijardi dolara bilo osigurano.

Što se tiče Evrope, Munich Re je napomenuo da su prirodne katastrofe uništile imovinu vrijednu 31 milijardu dolara u 2024. godini, od čega je 14 milijardi dolara osigurano, a najozbiljniji nacionalni događaj bile su ekstremne poplave u Španiji u blizini glavnog grada provincije Valencije, koje su se dogodile krajem oktobra.

Klimatske promjene

„Gotovo nijedna druga godina nije tako jasno pokazala posljedice globalnog zagrijavanja: s prosječnim godišnjim temperaturama koje su prvi put dostigle oko 1,5°C iznad predindustrijskog nivoa, 2024. će nadmašiti prethodni rekord iz 2023. godine. Ovo čini proteklih jedanaest godina najtoplijim od početka sistematskog vođenja evidencije“, rekao je Munich Re.

„Uticaj klimatskih promjena izazvanih čovjekom na vremenske katastrofe višestruko je dokazan istraživanjima: u mnogim regijama, jake grmljavinske oluje i obilne padavine postaju sve češće i ekstremnije. Iako se tropski cikloni generalno ne povećavaju, udio ekstremnih ciklona raste. Oni se, zauzvrat, brzo intenziviraju i donose sa sobom ekstremne padavine.“

„Fizika je jasna: što je temperatura viša, to se više vodene pare, a samim tim i energije, oslobađa u atmosferu. Vremenska mašina naše planete prebacuje se u višu brzinu. Svi plaćaju cijenu za pogoršanje vremenskih ekstrema, ali posebno ljudi u zemljama sa malo osiguranja ili javno finansirane podrške za pomoć u oporavku. Globalna zajednica mora konačno preduzeti mjere i pronaći načine za jačanje otpornosti svih zemalja, a posebno onih koje su najranjivije“, dodao je glavni klimatolog Tobias Grimm.

Izvor: reinsurancene.ws