Oluje dominantne u štetama o prirodnih katastrofa

Niz raširenih grmljavinskih oluja (jakih konvektivnih oluja) pogodio je SAD i uzrokovao je 68% globalnih osiguranih gubitaka od prirodnih katastrofa u prvoj polovini 2023. Ovaj niz naglasio je sve veći uticaj sekundarnih opasnosti na nastale štete.

Martin Bertogg, iz Swiss Re-a, izjavio je: “Sa jakim grmljavinskim olujama kao glavnim pokretačem natprosječnih osiguranih šteta u prvoj polovini 2023. ova sekundarna opasnost postaje jedan od dominantnih globalnih pokretača osiguranih šteta. Natprosječni gubici ponovno potvrđuju godišnji trend rasta od 5 – 7% u osiguranim gubicima, pod uticajem toplije klime. Ciklon i poplave na Novom Zelandu u prvom kvartalu 2023. su primjer rizika za današnje velike urbane centre. Time se nastavljaju obrasci uočeni u poplavama 2021. u Njemačkoj, kao i 2022. u Australiji i Južnoj Africi.”

Štete od oluja u SAD

Oluje povezane sa grmljavinom, jakom kišom, gradom, jakim vjetrovima i naglim promjenama temperature, uzrokovale su 35 milijardi USD. To je gotovo 70% osiguranih šteta širom svijeta u 2023. To znači da su osigurane štete gotovo dvostruko veće u šestomjesečnom periodu od godišnjeg prosjeka posljednjih deset godina.

U SAD-u su niz jakih oluja sa grmljavinom izazvale osigurane gubitke od 34 milijarde USD u prvoj polovini 2023. To su najveći osigurani gubici u razdoblju od šest mjeseci. Deset događaja uzrokovalo je gubitke više od milijardu USD pojedinačno. Desetogodišnji prosjek je 6 takvih događaja. Ovim štetama je najviše pogođena država Teksas.

Poplave na Novom Zelandu

Novi Zeland su početkom 2023. pogodile dvije teške vremenske nepogode u razmaku od samo dva tjedna, naglašavajući sve veći rizik od opasnosti povezanih sa nevremenom koje pogađa velika urbana središta. Konkretno, Sjeverno ostrvo Novog Zelanda bilo je pogođeno u brzom nizu u prvom tromjesečju teškim poplavama u Aucklandu, najvećem gradu u zemlji, i ostacima ciklona Gabrielle. Oba su postala dva najskuplja slučaja osiguranih gubitaka povezanih sa vremenskim neprilikama na Novom Zelandu od 1970. godine, sa ukupnim osiguranim gubicima procijenjenim na 2,3 milijarde USD.

Učinci klimatskih promjena vidljivi su u sve ekstremnijim vremenskim prilikama. “Učinci klimatskih promjena već se mogu vidjeti u određenim opasnostima poput tropskih talasa, suša, poplava i ekstremnih padavina. Osim uticaja klimatskih promjena, planiranje korištenja zemljišta u izloženijim obalnim i riječnim područjima i urbano širenje u divljinu, stvaraju kombinaciju izloženosti visoke vrijednosti u okruženjima sa većim rizikom koju je teško povratiti. Potrebno je preduzeti zaštitne mjere kako bi proizvodi osiguranja ostali ekonomični za takve nekretnine sa visokim rizikom. Krajnje je vrijeme ulagati u veću prilagodbu klimi.” navodi Swiss Re.

Nepogode uzrokovane klimatskim promjenama

Obilne kiše u sjevernoj talijanskoj regiji Emilia-Romagna sredinom maja dovele su do velikih poplava i očekivanih osiguranih gubitaka od preko 0,6 milijardi USD. Ove poplave predstavljaju najveće štete od u Italiji od 1970. Procijenjeni ekonomski gubici iznosili su 10 milijardi USD. Budući da 94% gubitakau Italiji nije osigurano, važna uloga osiguranja kao sredstva za uklanjanje jaza u zaštiti i pomoći domačinstvima da ojačaju svoju finansijsku otpornost na prirodne katastrofe postaje očigledna. Sjeverna Italija iskusila je sušne uslove u posljednje dvije godine. Sa obilnim padavinama, tlo je brzo postalo zasićeno, što je dovelo do povećanog oticanja i poplava. Ukupni trend pokazuje značajno povećanje suše u južnoj Europi. Međutim, promjene u sezoni mogu dovesti do rjeđih, ali intenzivnijih jakih kiša.

Od početka jula ove godine SAD, sjeverozapadna Kina i južna Europa postale žarišta toplinskih talasa. U južnoj Europi, suvi vremenski uslovi i jaki vjetrovi pogoršali su šumske požare (najvjerojatnije izazvane ljudskom aktivnošću) na mnogim grčkim ostrvima, kao i u Italiji i Alžiru, iako je još uvijek prerano procijeniti štete u pogledu ekonomskih i osiguranih gubitaka.

Zemljotresi u Turskoj i Siriji

Zemljotres još uvijek uzrokuju neke od najtežih humanitarnih i finansijskih posljedica. Najskuplja pojedinačna katastrofa i u smislu ekonomskih i osiguranih gubitaka bio je zemljotres u Turskoj i Siriji. On je prouzrokova materijalnu štetu i uticao na egzistenciju miliona ljudi širom regije. Prema Swiss Re-u, osigurani gubici procjenjuju se na 5,3 milijarde dolara. Preliminarni podaci Svjetske banke ukazuju da ekonomski gubici iznose 34 milijarde dolara.

U prvoj polovini 2023. ukupni ekonomski gubici od prirodnih katastrofa iznosili su 120 milijardi USD, u poređenju sa 123 milijarde USD u istom razdoblju prethodne godine. Posmatrajući sao ovaj period, to je za čak 46% više od desetogodišnjeg prosjeka.

Izvor: SwissRe